NISTE NI POMISLILI Evo kako na nas i naše zdravlje utiču boje

Boja je pojam koji se odnosi na određeni svetlosni osećaj fizičke osobine svetlosti, čija kretanja registruje oko i deo mozga zadužen za interpretaciju podataka.

Boje, odnosno, svaka od njih imaju određeno psihološko delovanje, to jest izazivaju razne osećaje. Vezu između vidljivog spektra i vida u boji istraživali su Tomas Jang i Herman fon Helmholc početkom 19. veka. Njihova teorija raspoznavanja boja tačno kaže da ljudsko oko koristi tri odvojena receptora osetljiva za tri osnovne boje (crveno, zeleno i plavo).

Koje je boje naš svet

Naš živi svet ispunjen je bojama i one na nas i naše zdravlje mogu da utiču više nego što mislimo. One mogu da promene naše raspoloženje i ponašanje, možda čak i našu ishranu i koga smatramo privlačnim. Pre nego što preuredimo stan, obučemo se ili poslužimo svoj sledeći obrok, možda bi bilo dobro da to imamo na umu.

Naše pamćenje

Boje mogu da utiču na ono što se sećamo. Ako ima puno crvene boje, veća je verovatnoća da ćemo se setiti negativnih reči. Zelena, s druge strane, teži da se držimo pozitivnih. To može da nam pomogne da imamo srećniji pogled na život i zdravije stanje uma.

Boje i libido

Ženama su poželjniji muškarci koji nose crveno. I čini se da muškarce zaista privlači „dama u crvenom”. Ali to je samo fizički efekat – boja ne čini ljude dopadljivijim ili ljubaznijim u pitanju je samo prvi utisak.

Naši odnosi

Svi želimo da ljudi oko nas budu srećni, a farbanje zidova našeg doma u ružičasto, zeleno ili belo može da nam pomogne da se prilagodimo tim osećanjima. Te boje mogu da olakšaju da shvatimo srećne izraze lica drugih. Međutim, da budemo iskreni, one takođe mogu da otežaju prepoznavanje tužnih.

Naš unutrašnji sat i boje

Naučnici su otkrili da jarko plavo svetlo može da pomogne da resetujemo naš cirkadijalni ritamako se poremeti prirodni balans. Studije pokazuju da plava ima najveći pozitivan efekat na fizičke, mentalne i obrasce ponašanja kroz koje prolazimo svaka 24 sata. Istraživači traže načine na koje bi to moglo da pomogne u lečenju depresije i drugih problema raspoloženja.

Naše emocije

Izgleda da zelena boja čini pozitivne emocije jačim, a negativne slabijim. Bela i ružičasta mogu imati slične efekte, ali istraživači ih još proučavaju. U međuvremenu, čini se da crvenaboja ima suprotan efekat i čini negativne emocije – poput onih povezanih sa neuspehom i opasnošću – intenzivnijim.

Boje i naša kreativnost

Zelena boja može da pojača kreativnost. Naučnici su je uporedili sa belom, sivom, crvenom i plavom, a zelena je pomogla da ljudi budu bolji u aktivnostima zasnovanim na rečima i slikama. Dakle, ako tražite novu boju za zidove vaše kancelarije, razmislite o zelenoj.

Kad nam je pred očima crveno

Naše reakcije mogu postati brže i jače kada vidimo crvenu boju, jer naš mozak to vidi kao znak opasnosti. Zato se naše telo priprema za odbranu ili napad. To bi moglo pomoći u sportovima kao što je dizanje tegova gde je potreban kratak nalet snage, ali može odvratiti pažnju u drugim sportovima i aktivnostima koje zahtevaju strategiju, kreativnost ili složenije kretanje.

Naš energetski nivo

Možda ćemo biti srećniji i manje umorni nakon što vežbamo oko zelene boje. Onda ima smisla da se ljudi koji vežbaju napolju, gde ima više zelenila, osećaju bolje. A više „zelenog prostora” gde živimo ima tendenciju da poboljša naše mentalno zdravlje.

Boje i veza sa našim apetitom

Boja tanjira može da utiče na to koliko jedemo. Ključ je u kontrastu: što se boja tanjira više razlikuje od boje hrane koja je na njemu, manje ćemo da jedemo. U jednoj studiji, ljudi su sebi servirali oko 30 odsto više testenine kada su im dali bele tanjire umesto crvenih.

Boje i povezanost sa probirljivima u jelu

Čini se da deca jedu više ako su im na tanjirima različite boje. Jedan od načina da probate da naterate svoje dete da jede više voća i povrća možda bi bio da smislite neke kombinacije živopisnih boja. Uz to, različite boje često znače veći izbor hranljivih materija, što je dobro za organizme koji rastu.

Boje u borbi protiv migrene

Oni koji imaju migrene izbegavaju svetlost. Različite boje ili „talasne dužine” svetlosti – plava, boja ćilibara, crvena – izgleda da pogoršavaju migrenu. Sve osim zelene, koja zapravo pomaže. Ali teško je odvojiti zelenu od drugih boja van laboratorije. Moguće su posebne sijalice ili naočare za sunce koje izoluju zelene talasne dužine, koje tek treba da budu usavršene i svima pristupačne, piše Eklinika.

Ostavite komentar